Dok mi spavanje smatramo kao vreme za ponovno punjenje tela, mozak je zapravo prilično aktivan za vreme spavanja – sanjajući. Naši snovi mogu biti umirujući ili zastrašujući, tajanstveni ili korisni, realistični ili fantastični.
Ponekad se probudimo i nemamo pojma da smo sanjali, dok se drugi put možemo prisetiti svojih snova jer su bili tako intenzivni. To su poznati kao živopisni snovi.
Šta izaziva živopisne snove?
Naučnici za mozak nisu sigurni zašto ljudi uopšte sanjaju, ali misle da to ima neke veze s pamćenjem. Sanjanje može pomoći mozgu u uklanjanju nepotrebnih podataka ili sećanja tokom obrade onog što je važno.
Neki se osećaju svežije nakon što su spavali i sanjali, čak i ako se ne sećaju da su sanjali. Ljudi se najverojatnije sećaju poslednjeg sna koji su imali u ciklusu spavanja. Ali moguće je upamtiti živopisan san dugo nakon što se dogodio, ako se čini vrlo intenzivan.
Živopisni snovi mogu biti pozitivni ili negativni, realistični ili fantastični. Naučnici znaju da se najteže sanjanje događa tokom brzog kretanja očiju (REM). REM faza sna normalno se kreće svakih 90 minuta tokom spavanja i može trajati 20 do 25 minuta. Prosečna odrasla osoba trebala bi spavati između sedam i devet sati sna po noći za optimalno zdravlje.
Dakle, šta izaziva živopisne snove? Naučnici nisu sasvim sigurni, ali misle da sledeći faktori mogu igrati važnu ulogu.
Stres ili anksioznost
Stvarne i zamišljene poteškoće mogu izazvati stres i teskobu u svakodnevnom životu. Problemi s prijateljima, porodicom, školom ili poslom mogu podstaći snažne snove, kao i veliki događaji poput udaje ili kupnje kuće.
Stres izazvan traumatičnim događajima, kao što su smrt voljene osobe, sek*ualno zlostavljanje ili saobraćajna nesreća, takođe mogu izazvati živopisne snove. Posebno anksioznost je povezana s povećanim rizikom uznemiravanja i intenzivnih noćnih mora.
Poremećaji spavanja
Problemi sa spavanjem koji izazivaju nedostatak sna, kao što su nesanica i narkolepsija, mogu povećati rizik od doživljaja živopisnih snova. Promene u vašem rasporedu spavanja, poput leta u inostranstvo (i odlazak na spavanje u drugo vreme) ili manje spavanja nego inače, mogu takođe povećati taj rizik.
Lekovi
Zabeleženo je da neki lekovi doprinose živopisnim snovima. Ti lekovi uključuju mnoge antidepresive, beta blokatore, lekove za krvni pritisak, lekove za Parkinsonovu bolest i lekove za prestanak pušenja.
Zloupotreba supstanci
Prekomerna upotreba alkohola, korišćenje rekreativnih droga ili povlačenje iz droga mogu podstaći živopisne snove, često noćne more.
Ostali zdravstveni poremećaji
Osim stresa i teskobe, živopisni snovi povezani su i sa drugim stanjima mentalnog zdravlja, poput depresije i šizofrenije. Fizičke bolesti, poput bolesti srca, takođe su povezane s živopisnim snovima.
Rana trudnoća
Trudnoća može podstaći promene u telesnoj razini hormona, obrascu spavanja i emocijama. Mnoge trudnice kažu da doživljavaju živopisne snove, posebno tokom prvih dana trudnoće.
Koje su nuspojave živopisnih snova?
Obično živopisni snovi ne trebaju da vas brinu. Ponekad mogu uticati na vas samo tokom određenog dela vašeg života. Ali negativni živopisni snovi, pogotovo ako traju sedmicama ili mesecima, mogu vam biti uznemirujući. A to može izazvati zdravstvene probleme.
Neke uobičajene nuspojave živopisnih snova uključuju:
- Dnevna pospanost. To može izazvati probleme s koncentracijom i pamćenjem koji mogu uticati na vašu produktivnost u školi ili na poslu. To čak može uticati na vašu sposobnost izvršavanja svakodnevnih zadataka, poput vožnje ili tuširanja. Čak i najmanji zadaci mogu postati opasni ako se ne koncentrišete.
- Problemi s raspoloženjem. Životopisni snovi mogu biti emocionalno iscrpljujući, izazivajući simptome depresije ili anksioznosti.
- Otporan san. Možda otkrijete da svesno ili podsvesno izbegavate ići u krevet jer se bojite da ćete imati još jedan loš san.
- Pokušaji ili misli o samoubistvu. Neki su izvestili da su misli ili ideje o samoubistvu sekundarne zabrinjavajućim snovima. Ovo je izuzetno ozbiljno. Ako ste pokušali ili razmišljate o samoubistvu, obratite se za pomoć u krizi ili na telefonskoj liniji za sprečavanje samoubistva na broj 011/7777-000. Važno je odmah potražiti pomoć.
Kako se tretiraju živopisni snovi?
Nije uvek moguće tačno utvrditi uzrok živopisnih snova. U mnogim slučajevima ti će snovi s vremenom nestati. Ali ako vam živopisni snovi izazivaju emocionalnu nevolju ili fizičke probleme, mogli biste imati koristi od lečenja ili promene životnog stila.
Zakažite sastanak s doktorom ili stručnjakom za spavanje kako biste pokušali saznati koji su tretmani ili promene životnog stila pogodne za vas. Evo nekoliko uobičajenih tretmana živopisnih snova.
Medicinska intervencija
Ako su vaši živopisni snovi izazvani osnovnim mentalnim ili fizičkim zdravstvenim stanjem, možete smanjiti rizik od takvih snova lečenjem tog stanja.
Zdrav način života
Dobra ishrana, održavanje zdrave težine, dovoljno spavanja, održavanje redovnog rasporeda spavanja, pijenje dovoljno vode i briga o vašem mentalnom zdravlju mogu pomoći u sprečavanju živopisnih snova.
Suočavanje sa stresom i anksioznošću
Svi doživljavaju stres i anksioznost, ali neki se ljudi bolje nose s tim nego drugi. Ako smatrate da su vam razine stresa i anksioznosti izvan kontrole, trebali biste uzeti u obzir sledeće:
- meditacija
- duboko disanje
- tehnike opuštanja
- art terapija
- vežbanje
- ostale aktivnosti koje vam mogu olakšati stres
Još jedna velika stvar koju možete učiniti je osigurati da tokom dana uvek rezervišete nešto vremena za opuštanje kako se ne biste osećali preplavljeno. Um koji je stalno “u pokretu” može rezultirati živopisnim snovima, a ponekad i noćnim morama, zato je opuštanje veoma bitno.
Slikovna terapija
Ovaj tretman se često koristi za osobe koje proživljavaju živopisne snove, posebno noćne more, kao posledicu traume. Ova je terapija zamišljena tako da smanji čovekovu frekvenciju živopisnih snova – posebno noćnih mora.
Lečenje
Većina doktora ne preporučuje upotrebu lekova za lečenje živopisnih snova. Međutim, u slučaju noćnih mora izazvanih traumom, poput posttraumatskog stresnog poremećaja, doktor može razmotriti propisivanje lekova za spavanje ili lekova protiv anksioznosti koji pomažu snu.